Uncategorized

Mađarska vraća proizvodnju u nuklearnoj elektrani Pakš nakon oporavka vodostaja Dunava

Mađarska je počela da obnavlja proizvodnju u nuklearnoj elektrani Pakš nakon što je porast nivoa Dunava ublažio ograničenja u sistemu za hlađenje koja su proizvodnju spustila na istorijski minimum. Oporavak vodostaja dolazi posle dugotrajne suše i ekstremno visokih temperatura, koji su doveli do rekordno niskog protoka reke i prisilili elektranu da radi sa oko 10% kapaciteta.

Ograničenja hlađenja spustila Pakš na minimum

U najkritičnijem periodu, samo jedna od osam turbina elektrane bila je u radu, što je dodatno opteretilo mađarski elektroenergetski sistem. U normalnim uslovima, Pakš obezbeđuje gotovo polovinu potrošnje električne energije u zemlji, pa je smanjenje proizvodnje imalo neposredan uticaj na stabilnost snabdevanja.

Ponovno pokretanje turbina i neizvesnost

Nivo Dunava je od tada porastao za 19 centimetara u odnosu na nedavno zabeleženi minimum. To je omogućilo operatorima da 10. avgusta započnu ponovno pokretanje druge turbine, dok se očekivalo da se proizvodnja obnovi kasnije istog dana. Iako bi dodatne padavine u Austriji narednih dana mogle dodatno povećati protok Dunava, održivost oporavka ostaje neizvesna.

Rizici za energetsku bezbednost i plan Pakš 2

Poremećaj u radu elektrane ponovo je otvorio pitanja dugoročne energetske bezbednosti Mađarske i ranjivosti nuklearne proizvodnje na ekstremne vremenske uslove. Vlada preispituje pojedine elemente planiranog proširenja Pakš kroz projekat Pakš 2, budući da bi se novi reaktori takođe oslanjali na Dunav za hlađenje.

Paralelni napori ka diverzifikaciji: vetar kao prioritet

Istovremeno, Mađarska nastoji da diverzifikuje svoj elektroenergetski miks. Vlada planira da do kraja avgusta ponudi 700 MW novih kapaciteta za proizvodnju energije iz vetra, u okviru šireg cilja da do 2030. godine poveća ukupne kapacitete vetroelektrana u zemlji na 4 GW.

Trenutno Mađarska ima oko 300 MW instaliranih kapaciteta energije vetra, dok više od 8,5 GW čine solarni kapaciteti. Takav nesrazmer znači da je proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u velikoj meri koncentrisana na fotonaponske elektrane, zbog čega se ubrzanje razvoja energije vetra postavlja kao ključni korak u nastojanju vlade da smanji zavisnost sistema od pojedinačnih izvora i rizika koji mogu nastati tokom ekstremnih vremenskih epizoda.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *