Blog
Jesen donosi neravnomerniji uvozni bilans struje u jugoistočnoj Evropi: ko je spreman, a ko ranjiv
Jesenja promena potražnje u jugoistočnoj Evropi mogla bi da preoblikuje uvozni bilans električne energije: kako se potrošnja za hlađenjem smanjuje, industrijska potrošnja se vraća, a kraći dani povećavaju zavisnost od konvencionalne proizvodnje i prekograničnog snabdevanja tokom večernjih sati. Umesto jednostavne podele na izvoznike i uvoznike, ključna razlika biće između sistema koji imaju stabilne domaće kapacitete za fleksibilno prilagođavanje i onih koji su prinuđeni da kupuju struju kada su cene i oskudica najizraženije.
Rumunija ulazi u jesen kao jedno od najizloženijih tržišta
Rumunija je u septembru među najizloženijim tržištima u regionu. U avgustu je prosečna potrošnja iznosila oko 5,43 GW, dok je elektroenergetski sistem bio neto uvoznik sa približno 341 MW. Domaća proizvodnja je pokrivala oko 94% potražnje, ali dostupnost kapaciteta ostaje presudna za jesenji bilans.
Nuklearni kapaciteti i dalje presudni za ravnotežu
Dostupnost nuklearnih kapaciteta biće od ključnog značaja tokom jeseni. Mađarska bi trebalo da ostane strukturno zavisna od uvoza uprkos proizvodnji iz nuklearne elektrane Paks, posebno tokom perioda visoke potražnje kada proizvodnja iz solarnih elektrana opada. U takvim satima oslanjanje na prekogranične tokove postaje važnije nego samo ukupni nivo domaće proizvodnje.
Hidro uslovi menjaju sliku za Hrvatsku i Sloveniju
Hrvatska i Slovenija verovatno će zadržati orijentaciju ka uvozu, ali hidroelektrane sa akumulacijama mogu značajno promeniti njihov položaj nakon perioda obilnijih padavina. To znači da će vremenski uslovi biti determinanta koliko će domaća fleksibilnost ublažiti potrebu za kupovinom energije.
Bugarska ima potencijal da bude regionalni izvoznik
Bugarska ima najveći potencijal da ostane regionalni izvoznik kada nuklearni kapaciteti elektrane Kozloduj budu u potpunosti raspoloživi. U junu je njen izvoz značajno premašio uvoz, pri čemu su nuklearna, hidro i brzo rastuća solarna proizvodnja podržale ukupni bilans.
Grčka: oscilacije između viškova obnovljivih izvora i deficita pokrivenog gasom
Grčka će nastaviti da osciluje između viškova električne energije iz obnovljivih izvora i perioda deficita koji se pokriva proizvodnjom iz gasnih elektrana. Iako bi potreba za uvozom trebalo da oslabi sa smanjenjem letnje potražnje za hlađenjem, proizvodnja iz gasnih elektrana ostaje ključna tokom slabog vetra i u satima nakon zalaska sunca.
Zavisnost Zapadnog Balkana od vremena ostaje visoka
Zapadni Balkan će ostati osetljiviji na vremenske uslove. Srbija može pokriti domaću potražnju kombinacijom lignitskih i hidroenergetskih kapaciteta tokom povoljnih perioda, ali kvarovi na proizvodnim kapacitetima ili suša mogu brzo povećati potrebu za uvozom. Bilans Crne Gore će i dalje zavisiti od raspoloživosti termoelektrane Pljevlja i hidroloških uslova.
Albanija prelazi iz izvoznika u skupog uvoznika
Albanija ostaje najizraženije hidrološki promenljivo tržište u regionu: prelazi iz izvoznika tokom vlažnih perioda u skupog uvoznika tokom sušnih perioda. U praksi to znači da se jesenska ravnoteža može brzo okrenuti ukoliko hidro resursi ne budu povoljni.
Makedonija i BiH: strukturalna zavisnost uz dodatne rizike
Severna Makedonija će verovatno ostati strukturno zavisna od uvoza. Bosna i Hercegovina može ponovo postati izvoznik kada se hidrološki uslovi poboljšaju, ali istovremeno ostaje izložena problemima vezanim za zastarele termoenergetske kapacitete na ugalj.
Za investitore presudan nije samo status izvoznika ili uvoznika
Jesenje tržište se zato neće jednostavno podeliti na izvoznike i uvoznike. Mnogo važnije će biti razlike između sistema sa stabilnim domaćim kapacitetima sposobnim da fleksibilno prilagode proizvodnju i onih koji moraju da kupuju električnu energiju tokom skupih večernjih sati—perioda kada kombinacija pada obnovljivih profila i rasta potrebe po satu pojačava rizik neuravnoteženosti bilansa.