Blog
Južna gasna interkonekcija Hrvatska–BiH napreduje, dok se razmatra uloga SAD
Predložena Južna gasna interkonekcija između Hrvatske i Bosne i Hercegovine napreduje kroz diplomatske i političke korake odobravanja, dok se istovremeno vode razgovori o mogućem učešću SAD u projektu. Za investitore i energetsku politiku regiona, tempo procesa je važan jer se tek nakon institucionalnih saglasnosti može preći na fazu koja odlučuje o komercijalnim uslovima, finansiranju i rizicima realizacije.
Razgovori AAFS-a s Federacijom BiH
Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy nastoji da produbi razgovore sa Federacijom Bosne i Hercegovine o predloženom gasovodu, koji bi zemlji obezbedio dodatni pravac za uvoz prirodnog gasa preko Hrvatske. Potpredsednik kompanije AAFS Jesse Binnall ponovio je interesovanje nakon sastanka sa Vedranom Lakićem, ministrom energije, rudarstva i industrije Federacije BiH.
Binnall je naveo da je kompanija spremna da zadrži dugoročno prisustvo u Bosni i Hercegovini, pri čemu je pomenut period od čak 50 godina. Istovremeno, ostaje nejasno da li se taj vremenski okvir odnosi na potencijalnu koncesiju, s obzirom na to da su raniji razgovori pominjali 30-godišnju koncesiju za gasovod.
Zašto je interkonekcija strateški važna
Planirana interkonekcija povezala bi gasovodne mreže Bosne i Hercegovine i Hrvatske, omogućavajući pristup gasu koji ulazi u hrvatski sistem. U taj tok bi bio uključen i tečni prirodni gas koji stiže preko LNG terminala Krk. Zagovornici projekta ističu da bi interkonekcija predstavljala korak ka diversifikaciji snabdevanja gasom i smanjenju zavisnosti Bosne i Hercegovine od ruskog gasa.
Za Federaciju BiH, međutim, komercijalni i strateški uslovi ostaju presudni. Lakić je rekao da bi svaki dogovor sa kompanijom AAFS morao da zaštiti interese Federacije i obezbedi pouzdano snabdevanje gasom po konkurentnim cenama. To sugeriše da će struktura projekta—uključujući uslove koncesije i komercijalne aranžmane—ostati centralna tema pregovora.
Pravni koraci već pokrenuti
Pravni okvir za realizaciju gasovoda napravio je značajan pomak: Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisale su međudržavni sporazum 28. aprila, čime je uspostavljena osnova za razvoj Južne gasne interkonekcije. Savet ministara Bosne i Hercegovine pokrenuo je proces ratifikacije krajem jula.
Ipak, sporazum još mora biti odobren u Predsedništvu Bosne i Hercegovine te u oba doma Parlamentarne skupštine. Zbog toga projekat ostaje zavisan od više političkih i institucionalnih koraka pre nego što može da pređe u fazu izgradnje.
Implikacije za tržište gasa
Ako potrebne saglasnosti budu obezbeđene, Južna gasna interkonekcija mogla bi da ojača gasnu sigurnost Bosne i Hercegovine, omogući pristup diversifikovanim izvorima gasa preko Hrvatske i dodatno integriše zemlju u šire gasno tržište Jugoistočne Evrope. Za Hrvatsku bi projekat istovremeno mogao dodatno učvrstiti stratešku ulogu LNG terminala Krk i hrvatske gasovodne mreže kao regionalnih ulaznih tačaka za gas koji ne potiče iz Rusije.
Konačan značaj interkonekcije zavisiće, međutim, ne samo od političkih odobrenja već i od investicione strukture, uslova koncesije, finansiranja te mogućnosti obezbeđivanja konkurentnog i pouzdanog snabdevanja za tržište Bosne i Hercegovine.