Nafta, Region energetika

Dizel kao glavni jesenji rizik za jugoistočnu Evropu: rekordne marže i ograničen izvoz pojačavaju pritisak na troškove

Jugoistočna Evropa suočava se sa potencijalno snažnijim jesenjim pritiskom na cene goriva kroz dizel nego kroz sirovu naftu. Razlog nije samo kretanje Brent-a, već kombinacija rekordnih rafinerijskih marži, poremećaja u snabdevanju iz regiona Bliskog istoka i ograničenog ruskog izvoza, što se direktno preliva na troškove dizela za transport i industriju.

Zašto dizel poskupljuje brže od sirove nafte

Brent je premašio 95 dolara po barelu, ali evropska tržišta dizela zatežu još snažnije. Marže na fizički dizel dostigle su početkom septembra oko 95–100 dolara po barelu, više nego dvostruko u odnosu na jun. Takva razlika odražava konkurenciju evropskih kupaca za ograničene količine koje dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država, sa Bliskog istoka i iz Azije.

Regionalna posledica: dizel ostaje ključan za ekonomsku aktivnost

Ovaj obrazac posebno pogađa jugoistočnu Evropu, gde dizel i dalje ima centralnu ulogu u drumskom transportu, poljoprivredi, građevinarstvu i rudarstvu. Kada premija zbog manjka rafinisanih proizvoda raste, troškovi se ne zadržavaju samo u maloprodaji goriva—oni se šire kroz logistiku i proizvodne lance.

Domaći faktori: Srbija pod OFAC-om, Hrvatska nakon modernizacije

Srbija nosi dodatni rizik specifičan za domaće tržište. Licenca američkog OFAC-a koja omogućava kompaniji NIS da uvozi sirovu naftu, da radi Rafineriju nafte Pančevo i sprovodi transakcije povezane sa sigurnošću snabdevanja ističe 30. septembra. Produženje licence ili rešavanje pitanja vlasništva mogli bi zato postati ključni faktori za tržišne uslove tokom oktobra.

Hrvatska je u relativno povoljnijoj poziciji nakon što je INA završila modernizaciju Rafinerije nafte Rijeka vrednu gotovo 700 miliona evra. Projekat je usmeren na povećanje proizvodnje dizela za oko 30% i smanjenje zavisnosti od uvoza.

Izgledi do kraja godine: povišene cene uz mogućnost smirivanja

Na širem regionalnom nivou, očekuje se da cene tokom septembra ostanu povišene dok traju ograničenja ruskog izvoza dizela i dok globalni rafinerijski kapaciteti ostaju pod pritiskom. Oktobar bi mogao doneti određeno smirivanje ukoliko se izvozni tokovi normalizuju i završi period remonta rafinerija.

Ipak, pad cene sirove nafte ne bi automatski značio proporcionalan pad cena dizela. Glavni jesenji rizik ostaje premija zbog manjka rafinisanih proizvoda, koja može povećati troškove logistike, poljoprivrede i industrije čak i bez novog značajnog rasta cene Brent-a.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *