Region energetika, Struja

Bugarska: rast proizvodnje električne energije u julu, potrošnja niža

Bugarska je u julu zabeležila rast proizvodnje električne energije uz istovremeno smanjenje domaće potrošnje, što je proširilo razliku između proizvedenih količina i potražnje. Prema dostupnim podacima, proizvodnja je porasla 15,6% međugodišnje na 3.779 GWh, dok je potrošnja pala 4,1% na 2.652 GWh.

Proizvodnja jača od potražnje

U odnosu na jun, trend je bio još izraženiji u proizvodnji: električna energija proizvedena je za 19,5% više, dok je potrošnja porasla za 7,5%. Takva kombinacija kretanja upućuje na to da su izvori snabdevanja radili intenzivnije nego što se povećavala potražnja u domaćinstvima i industriji.

Prirodni gas: rast potrošnje uz malu domaću proizvodnju

Potrošnja prirodnog gasa dostigla je 166 miliona kubnih metara, što predstavlja rast od 16,1% na mesečnom i 4,4% na godišnjem nivou. Istovremeno, domaća proizvodnja gasa iznosila je svega 1 milion kubnih metara, pa se oslanjanje na uvoz ili druge izvore snabdevanja dodatno nameće kao ključna karakteristika energetskog bilansa.

Rafinerije: dizel trošen brže od domaće proizvodnje

Kod naftnih derivata zabeležena su različita kretanja po vrstama goriva. Proizvodnja benzina porasla je za 7,6% u odnosu na jun, dostigavši 141.000 tona, dok je potrošnja pala za 34% na 71.000 tona.

Proizvodnja dizela povećana je za 16,1% na 296.000 tona, ali je potrošnja rasla brže—za 40,9%—na 327.000 tona. Time je potražnja premašila domaću proizvodnju rafinerija.

Potrošnja tečnog naftnog gasa porasla je za 12,5% na 36.000 tona, dok je proizvodnja pala za 25% na 6.000 tona.

Čvrsta goriva: ubrzanje i proizvodnje i potrošnje

Proizvodnja čvrstih goriva povećana je za 44,7% na mesečnom nivou na 1,354 miliona tona. Potrošnja pritom raste još brže—za 42,3%—na 1,443 miliona tona.

Ukupno gledano, podaci ukazuju na snažniju aktivnost u proizvodnji električne energije i čvrstih goriva u julu. Istovremeno, kod dizela se vidi jaz između potražnje i domaće ponude rafinerija—dinamika koja može imati implikacije na nabavne tokove i oslanjanje na dodatne izvore snabdevanja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *