Blog
Smanjenje cena električne energije u jugoistočnoj Evropi
U nedelji 14. aprila 2025. godine, tržište električne energije u jugoistočnoj Evropi beleži značajan pad cena, što je rezultat smanjene potražnje za strujom i pada troškova gasa i CO₂ emisija. Ova situacija se dodatno osnažila povećanom proizvodnjom solarne energije, koja je doprinela stabilizaciji tržišta.
Povećana proizvodnja obnovljivih izvora
Iako su cene tokom nedelje prvobitno prešle granicu od €100/MWh, zabeleženi su progresivni padovi koji su najviše uticali na Hrvatsku sa smanjenjem od -23.52%, kao i Srbiju koja je registrovala pad od -16.77%. Susedne zemlje poput Mađarske (-13.34%) i Rumunije (-13.26%) takođe su pokazale slične trendove, dok su Turska (-6.04%), Grčka (-5.37%) i Italija (-4.37%) imale manje redukcije.
Cene širom regiona
Srednji evropski prosek cena iznosio je €78/MWh, uz raspon između €28,58/MWh (Portugal) do €114,23/MWh (Italija). U MIBEL sistemu Portugal i Španija beleže snižavanje cena koje dostiže vrednosti od €28,58/MWh, odnosno €28,62/MWh sa padovima od -6.33% respektivno.
Dramatičan padež tražnje za energijom
Tokom ove nedelje ukupna potražnja za električnom energijom u SEE regionu opala je za čak -12.75%, dostigavši nivo od 14,397 GWh; posebno se istaknula Mađarska sa smanjenjem tražnje do -21%, a Turska sa -18%. Ostali akteri kao što su Bugarska (-15%), Hrvatska (-6%), Italija (-5%), te Grčka (+/-0) takođe beleže znatnu korekciju svojih potreba.
Kretanje proizvodnih kapaciteta
Zanimljivo je napomenuti da se produkcija iz promenljivih obnovljivih izvora blago spustila na **2101 GWh**, gde vetroelektrane beleže porast generacije većinom zbog uslovljenosti klimatskim faktorima: brzi povratak sunčanijih dana doveo je do rasta solarnih sistema koji sada daju više nego ikada ranije – +17% na **794 Gwh**.
Bilateralna trgovina elektricitetom raste
Pored ovoga,zabranjena međugranična trgovina kroz region bila uspešna sa rastom neto uvoza osetnog **5%**, čime dolazi do ukupnog importovanja preko *1371* Gwh eletricne enrgijie — dok izlaz prema inostranstvu postaje sve slabiji zbog spuštenog volumena izvoza dostignuvši samo *108*Gwh — pa ipak neke države poput Grčke ili Rumunije nastavljaju pozitivni trend neto ulaganja!