Bugarska povećala proizvodnju električne energije za 11% zahvaljujući rastu obnovljivih izvora

Bugarska je u periodu od 1. januara do 20. septembra povećala proizvodnju električne energije za 11,33% međugodišnje, na 32,61 TWh. Rast dolazi uz snažan doprinos obnovljivih izvora, dok se proizvodnja iz baznih elektrana smanjila, što naglašava promjenu u načinu na koji se stvara suficit za izvoz.

Potrošnja raste, a zemlja ostaje neto izvoznik

Domaća potrošnja električne energije porasla je za 8,19%, na 29,48 TWh. Zahvaljujući većoj proizvodnji u odnosu na potrošnju, Bugarska je ostvarila neto izvoz od približno 3,13 TWh tokom posmatranog perioda.

Obnovljivi izvori nose rast, bazna proizvodnja opada

Proizvodnja iz baznih elektrana—uključujući termoelektrane na ugalj i nuklearne elektrane—smanjena je za 3,6%, na 20,13 TWh. Zbog toga je ukupni rast proizvodnje prvenstveno rezultat povećanja iz obnovljivih izvora i drugih izvora van tradicionalnog baznog portfelja.

Različita dinamika u prenosnim i distributivnim mrežama

Proizvodnja iz obnovljivih izvora priključenih na prenosnu mrežu porasla je za 25,57%, na 3,86 TWh. Istovremeno, obnovljivi izvori u distributivnim mrežama povećali su proizvodnju za 9,53%, dostigavši 3,41 TWh.

Šta to znači za regionalno tržište i ulaganja

Podaci potvrđuju poziciju Bugarske kao neto izvoznika električne energije u jugoistočnoj Evropi, ali istovremeno ukazuju na promjenu strukture proizvodnje koja podržava taj suficit. Kako obnovljivi izvori rastu dok termoelektrane na ugalj i nuklearne elektrane bilježe pad proizvodnje, veće količine dostupne za regionalnu trgovinu sve će više zavisiti od vremenskih uslova i satne proizvodnje iz obnovljivih izvora.

To podrazumijeva da će sistemu biti potrebni dodatni mehanizmi fleksibilnosti: prije svega kapaciteti za skladištenje energije, fleksibilna proizvodnja i ulaganja u elektroenergetsku mrežu kako bi se održala stabilnost snabdijevanja i sposobnost izvoza u uslovima promjenljive generacije.