Nekategorizovano

Snažan porast cena struje u jugoistočnoj Evropi

U poslednjoj nedelji juna 2025. godine, region jugoistočne Evrope je zabeležio značajan skok cena električne energije, koja je premašila €90/MWh, uprkos opadanju cena gasa. Ovaj trend se poklopio sa prvim letnjim talasom vrućine koji je dodatno povećao potražnju za energijom.

Cene i potražnja: Regionalni pregled

Na početku nedelje, cene su iznosile oko €95/MWh pre nego što su dostigle vrhunac od preko €100/MWh 26. juna, a zatim pale do kraja nedelje. Najveći rast cena beleže Mađarska (9.57%) i Hrvatska (8.60%), dok Italija beleži blagi pad od 1.34%. U ostalim zemljama kao što su Bugarska, Rumunija i Grčka takođe se primećuju značajne promene u cenama.

Povećana potražnja zbog vrućina

Potrošnja električne energije u ovom periodu skočila je za 7.57%, pri čemu su Grčka i Hrvatska predvodile sa porastima od 13.27%% i 11.50%A%, respectivno.
Srbija nije bila izuzeta s povećanjem od 2.89% , gušeći sve pozitivne efekte smanjene cene gasa.

Kretanje tržišta u Centralnoj Evropi

Iako su SE Evropske zemlje beležile visok nivo inflacije cena struje tokom istog perioda, spot cene u Centralnoj Evropi varirale su između €61–€94/MWh; Slovenija registrovala najskuplje prosečne cene na nivou {{94}} €/MWh uz rast od9.07% .

Povećen kapacitet obnovljivih izvora

S obzirom na vremenske uslove, proizvodnja iz obnovljivih izvora raste – ukupna proizvodnja iz vetroelektrana narasla je za17 .20% a solarni sistemi takođe beleže osveženje uz porast produkcije do4 .20%.
Na drugoj strani spektra nalazi se hidropotencijal sa naglim padom proizvoda ovakvih postrojenja – pad oštar više stope gledano kroz SVE države regije srednje Evrope poput Bugarske gde visina pada dostiže čak “38” %.

Thermalna energija pod pritiskom rasta tražnje

Budući da osnovne potrebe proizvođača ne prestaju s približno
15 .20% ” prometa“ toplote , vidimo potrebu dodatnih resursa kako bi odgovorilo zahtevima tržišta.”
Međutim , očito stanje zametanja uglja pokazuje znakove slabljenja „{10} “ %, ali gasni sektor uživa znatan uspon čak Nl; “^32” ‘%’”

.

Kros-granična trgovina: Novi tokovi snabdevanja?

Neposredni efekti kretanja ulaganja mogu se primetiti kroz neto importe gdje smo naišli na veću aktivnost (+25 %). Ovo predstavlja direktnu vezu između potrebnog protoka dobara unutar SEE-a nasuprot stanju izvoza koje stagnira.N ; Građani Srbije imaju priliku iskoristiti ovu energetsku dinamiku budući da im trenutne niske tarife omogućavaju konkurentnije ponude naspram drugih članica regionalnog saveza” .

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *