Region energetika, Struja

Avgust u Jugoistočnoj Evropi: solarni bum tokom dana, premija oskudice uveče i skok cena do €300/MWh

Tržište električne energije u Jugoistočnoj Evropi ušlo je u novu fazu tokom avgusta: više solarne proizvodnje gura cene nadole tokom dana, a zatim sve zategnutija ponuda u večernjim satima stvara premiju oskudice. Za investitore i učesnike na tržištu to znači da se vrednost električne energije sve manje može svesti na mesečne ili godišnje proseke.

SEEPEX signal: mesečni rast cena uz oštar dnevno-većernji rascep

Srbija je pružila jedan od najjasnijih primera ovog disbalansa. Prosečna cena bazne električne energije na SEEPEX-u porasla je 24,9% na mesečnom nivou, na €136,70/MWh u avgustu. Istovremeno, obim trgovanja za dan unapred povećan je za 8,9%, na 547.190 MWh.

Ipak, mesečni prosek prikrio je mnogo izraženiju razliku između dnevnih i večernjih cena. Cena u 12. satu iznosila je u proseku €66,11/MWh, dok je u 13. satu bila €67,06/MWh. Nakon toga cene su počele naglo da rastu kako se smanjivala proizvodnja iz solarnih elektrana: do 19. sata prosečna cena dostigla je €210,97/MWh, pre nego što je porasla na €243,65/MWh u 20. satu i €240,25/MWh u 21. satu.

U praksi, prosečna cena u 20. satu bila je gotovo 3,7 puta viša od cene oko podneva—pokazatelj da se vrednost dodatnog megavat-sata sve više formira nakon što solarna proizvodnja počne da opada.

Ekstremni primeri: večernji skokovi i višestruka razlika unutar istog dana

Na pojedinačnim danima razlika je bila još izraženija. Trećeg avgusta cene na SEEPEX-u dostigle su €553,04/MWh i €550,01/MWh u 20. i 21. satu. Dan kasnije cene su ostale izuzetno visoke—€496,80/MWh i €475,01/MWh u istom večernjem periodu.

Takav obrazac ukazuje da se ne radi samo o neuobičajeno skupom letnjem razdoblju, već o strukturnoj promeni tržišne dinamike.

Zašto se to dešava: solarni višak tokom dana i manjak fleksibilnosti uveče

Brz rast instalirane solarne snage povećava ponudu električne energije tokom sredine dana i vrši pritisak na cene upravo kada su fotonaponske elektrane najproduktivnije. Kako se priključuje sve više kapaciteta, marginalna vrednost dodatnog MWh proizvedenog u tim satima opada.

Istovremeno, potražnja ostaje relativno visoka nakon početka pada solarne proizvodnje. Sistem tada mora više da se oslanja na druge fleksibilne izvore kako bi pokrio večernji prelaz.

Hidroelektrane bi inače imale ključnu ulogu u upravljanju ovim prelazom, ali nepovoljni hidrološki uslovi tokom avgusta smanjili su raspoloživost hidroenergije širom Balkana. Nuklearne elektrane su se takođe suočile sa operativnim ograničenjima povezanima sa visokim temperaturama reka i niskim vodostajima.

Rezultat je bio izražen premijum oskudice koncentrisan u relativno malom broju večernjih sati—što se direktno pretvara u veće razlike između cena unutar istog dana trgovanja.

Posledice za investitore: capture price umesto oslanjanja na mesečne proseke

Promena tržišne strukture menja i ekonomiku projekata iz obnovljivih izvora energije. Za investitore u solarne elektrane ukupna godišnja proizvodnja postaje sve manje pouzdan pokazatelj komercijalne uspešnosti projekta.

Sve veći deo solarne proizvodnje ostvaruje se u satima kada su cene relativno niske zbog čega ostvarena cena proizvodnje—capture price—postaje važnija od mesečnog prosek bazne električne energije.

Zbog toga trend verovatno utiče na odluke o konfiguraciji elektrana (uključujući baterijske sisteme za skladištenje), kao i na strukturu ugovora o otkupu električne energije (PPA) i pretpostavke koje se koriste pri finansiranju projekata.

Kretanje ka satnoj logici tržišta

Iako solarna energija ostaje jedna od najbrže rastućih tehnologija proizvodnje električne energije u jugoistočnoj Evropi, avgust pokazuje da će njena komercijalna vrednost sve više zavisiti ne samo od količine proizvedene električne energije već i od vremena kada ona dospeva na tržište.

Jugoistočna Evropa se postepeno udaljava od pristupa koji se prvenstveno oslanja na godišnje energetske bilanse ka sistemu u kojem satna struktura proizvodnje i potrošnje sve više određuje prihode projekata i prinose na ulaganja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *